četvrtak, 21. svibnja 2015.

Fantasy Facts 1- žanrovi

Kao što sam naslov kaže Fantasy Facts postovi bit će posvećeni zanimljivostima vezanima uz taj razgranati i beskonačni žanr.

Ideja za postove takve vrste rodila se davno, ali evo, tek sad sam odlučila da bi pokoja ovakva tema možda mogla zanimati i nekog drugog osim mene :P

Za vrijeme čitanja knjiga, a i kasnije, kada treba nešto ozbiljno o njima i napisati, često mi na pamet padaju svakakva pitanja koja više puta ostanu neodgovorena iz raznoraznih razloga...

Na primjer...i najiskusnijeg čitatelja ponekad zbuni odluka u koji žanr svrstati knjigu koju čita, a ako već to i napravi, onda jednostavno naiđe na tuđe mišljenje, a to se uopće ne slaže s njegovim. 
Dođe vam da se zapitate tko tu koga...

Puno nas pročita knjigu, pa drugu, pa treću i tako dalje, a da se pritom ne možemo riješiti onog dosadnog "deja vu" osjećaja. Ne samo da su nam elementi poput teme i motiva poznati, nego je sam način njihove razrade isproban i izlizan već toliko puta da imate osjećaj da su dijelovi copy-pasteani iz cijelog reda drugih naslova. U najgorem slučaju točno možete  prstom uprti u autore koji su bili "pokradeni" da bi dotično drugo štivo nastalo. Na kraju niste sigurni tko je prvi nešto izmislio, a tko ga besramno kopira ili zašto se sve uvijek vrti oko istih tvrdnji. Pa gdje je nestala ta inspiracija?

Sva ta promišljanja nagnula su me da se na kraju primim posla i napišem riječ-dvije o temi.

Iako se takva pitanja i nedoumice mogu naći u svakom žanru, naš fokus zadržava se na onom fantastičnom.




Današnji post bit će posvećen žanru FANTASTIKE I NJEGOVU SMJEŠTAJU UNUTAR ŠIROKOG POJMA KNJIŽEVNOSTI:

Pa krenimo najprije s osnovnim pojmovima:

Književnost je ukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika nekog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije. Književnost može označavati umjetnost lijepih riječi ili beletristiku.



Književni žanrovi određeni su prema sadržaju, tonu i književnoj tehnici i ta njihova karakteristika smatra se izvorom svih nesigurnosti baš zbog toga što književna dijela nikada ne možemo oštro okarakterizirati pripadnošću samo jednom od njih..

Između ostalog, žanrove možemo podijeliti u fikcijske : basne, bajke, fanfiction, povijesna fikcija, horor, mitologija, folklor, fantastika...i nefikcijske: biografije, eseji, govori...


Ono što nas zanima, i do čega smo napokon došli je sama fantastika. Nakon kratkog osvrta na uvodni teorijski dio koji nam pomaže da se uopće snađemo u vodama književnosti koje nisu uvijek bistre, krećemo na temu koja sada napokon može biti malo jasnije precizirana.

Fantastična priča uključuje magiju i nadnaravne sile, s ponekad visokorazvijenom tehnologijom, što se tada naziva znanstvenom fantastikom tj. science fantasy. 

Osovnom podjelom moglo bi se smatrati razlika između high/epic (karakterizira ih potpuno drugačiji izmišljeni svijet u kojemu žive posebna, ili tome svijetu prilagođena, stvorenja i vladaju određena i uređena pravila. Uz njih se često prilažu karte i mape da bi radnju bilo lakše pratiti. Npr. Gospodar prstenova)  i  low fantasy (smješten u našem poznatom svijetu, bez mističnih stvorenja, ali s elementima  magije)  unutar kojih se opet mogu naći detaljnije preraspodjele:




            Bangsian: oživljava poznate povijesne ili književne osobnosti i bavi se njihovim pričama u životu nakon smrti.

            Suvremena/moderna fantastika: smještena je u suvremeno doba a obrađuje hipotetičku stvarnost u kojoj postoji magija i magična bića koja postoje u njoj ili dolaze iz nekog drugog paralelnog svijeta.
                             Urbana fantastika: naziva se vrstom moderne fantastike, iako može biti smještena u neko drugo vremensko razdoblje (prošlo ili buduće). Naglasak je na mjestu radnje koje mora biti grad ili neka urbana sredina.



             Dark fantasy: kombinira fantastiku s elementima horora.



             Basna: narativno djelo kojemu je cilj prikazati neku poantu ili prenijeti poruku. Obično je edukativnog karaktera, a protagonisti su životinje.

             Bajka: protagonisti su obično likovi iz europskog folklora, a u većini slučajeva završavaju happy endom.

             Heroic fantasy: radnja prati avanture protagonista u izmišljenom svijetu. Glavni lik obično je skromna karaktera, ali kraljevskog porijekla, a zadatak koji obavlja dodijeljen mu je spletom okolnosti i od njega traži fizičku i emocionalnu spremnost i doraslost situaciji.




             Legenda: priča o nacionalnom ili folklornom junaku koje se temelje na istinitim činjenicama, ali su dalje fikcijski razrađene.

            Mitska fikcija: ukorijenjena u mitovima i folkloru. Isprepliće se s urbanom fantastikom, ali može biti smještena u nefikcijsku sredinu.

            Znanastvena fantastika: sadrži mistične elemente koji su znanstveno objašnjivi
                             Sword and planet: radnja se odvija na nekom drugom planetu, ali protagonist dolazi sa Zemlje
                             Dying Earth: radnja se odvija u vrijeme kada je Zemlja ili ljudski rod pri kraju postojanja. Javljaju se teme osvještenosti i nada za obnovom i repopulacijom planete.
                             Gaslamp fantasy: priča smještena u viktorijansko doba, koja sadrži fantastične i povijesne elemente (npr. B.Stokerov Drakula)
(Ali oprez! Engleski jezik razlikuje pojmove "science fantasy" kao vrstu fantstičnog žanra i "science fiction"  kao posebnog žanra- detalji ovdje-  dok u hrvatskom nisam mogla pronaći ni jedan prijevod pojma "science fantasy"  a za "science fiction" uzima se "znanstvena fantastika").

          Sword and sorcery: mješavina fantastike i pustolovine u kojima je protagonist barbarski ratnik koji se bori protiv ljudskih i mitoloških antagonističkih sila

          Arthurian: radnja je smještena u doba kralja Arthura, Camelota, Lancelota i čarobnjaka Merlina

         Celtic: tema i motivi preuzeti iz keltske mitologije

         Court Intrigue: radnja se odvija u magičnim dvorcima ili alternativnim svjetovima

         Erotska fantastika: uz fantastične elemente sadrži i one erotske



         Srednjovjekovna fantastika: smještena u vremensko razdoblje između kralja Arthura i moderne industrijske ere

         Distopijska fantastika: u centru zbivanja je društvo okarakterizirano masovnim siromaštvom, ugnjetavanjem nižih društvenih slojeva i patnjom, u kojima se vidi analogija sa stvarnim svijetom i koje obrađuju neku aktualnu temu koristeći fikcijske elemente


         Naravno, postoji još puno podjela, a svakodnevno se imenuju nove, koje nisam uvrstila u ovaj pregled jer popisu se zaista ne bi nazirao kraj.

Važno je naglasiti da je određene pojmove (posebno spomenute "science fiction"  i "science fantasy") vrlo teško prevesti iz jednog jezika u drugi, dok ih neki izvori uopće ni ne razlikuju.

Što se same podjele određenih naslova tiče, nakon ovog podugačkog, ali još uvijek nedovršenog popisa, možda primijećujete da i romani koje ste smatrali pripadnikom nekog žanra, sada možete bez problema svrstati u još barem njih dva-tri.

Iz tog razloga, u svojim postovima i recenzijama, ja naslove nikada ne smještam u raznorazne potžanrove i vrste već samo naglasim da se radi o fantasyju. To radim iz razloga koji sam spomenula na početku. Tuđe mišljenje ponekad se ne slaže s našim, i iz vlastitog iskustva znam da sam ponekad odustala od čitanja samo zato jer me odbilo nečije svrstavanje knjige koja me zanimala, a da bih na kraju otkrila da se meni samoj važnijima čine upravo detalji koji bi to djelo mogli smjestiti u potpuno drugačiji žanr.

Puno mi je draže da čitaljelj (tu ubrajam i sebe) prema kratkom sinopsisu odredi je li to štivo za njega, a na pitanje kamo naslov svrstati ponekad odgovor ni nije bitan.

Na kraju krajeva, obožavatelji te vrste o razlozima za i protiv mogli bi raspravljati do sudnjeg dana, a oni koje takve teme ne zanimaju će, usprkos vremenu koje trošite dva im objasnite razliku između Ratova zvijezda i Harry Pottera, na kraju zaključiti da je to ista stvar i prešaltati program vjerojatno na neku tursku sapunicu (koja je btw. potpuno normalna i realistična da glava zaboli).

I na kraju da zaključimo našu filozofiju:

Žanr u koji se naslov smješta samo je oznaka koja ga ugubo "trpa" u neku kategoriju, koja je ustvari relativna i služi kako bi čitatelj iz nepreglednog izbora mogao izdvojiti ono što se slaže s njegovim afinitetima. To ni u kojem slučaju ne znači da se isti naslov ne može smjestiti u neki drugi žanr. Žanr u koji je neko djelo uvršteno je podjela nastala na temelju najočitijih i naizraženijih (ali ne apsolutno svih!) karakteristika i zato je uvijek podložno raspravama, ali nikako se ne smije preskočiti kao izvrsna i korisna smjernica u trenutku izbora štiva.



Hvala vam što ste čitali post i nadam se da vam je pomogao odrediti u kakvim vodama najbolje plivate.
Podaci navedeni u ovom postu preuzeti su sa stranica koje možete pronaći (kao i uvijek) klikom na riječi u žutoj boji.

Kakva su vaša iskustva s ovom temom? Jeste li se ikada našli posebno izgubljenima u svim tim imenima i podjelama koje su vam ponekad više odmogle nego pomogle?


Nadam se da nisam jedina koja je ponekad potpuno zbunjena :P


Vaša Rose





Nema komentara:

Objavi komentar