četvrtak, 15. ožujka 2018.

Recenzija: Helen Fisher: Anatomija ljubavi - prirodoslovna povijest parenja, brakova i ljubavi


Novinar: Zašto pišete o ljubavnim vezama?
Nora Ephron: Postoji li nešto drugo?

Zato što zam zaljubljena u ljubav, zaljubljena sam i o istraživanje o njoj. To vam je kao kad volite neki sport, pa pratite sve utakmice, transfere i statističke podatke koji su vam iz nekog razloga bitni i zanimljivi. Ili volite kuhati pa ćete pokušati pronaći sto i jedan recept o tome kako najbolje iskoristiti peršin. 
Tako i ja volim pročitati i neku znanstveno potaknutu činjenicu o tome što je i zašto je ljubav uvijek prisutna u svakom aspektu našeg života. 
Upravo zato zainteresirala sam se za priručnik 
 Anatomija ljubavi - prirodoslovna povijest parenja, brakova i ljubavi iz Znanja.
Ova knjiga od nevjerojatnih 500 stranica otkrit će vam puno iznenađenja i približiti vam ponašanje ljudi s različitih strana svijeta. Pa da vidimo onda o čemu ona govori.



Vremena se mijenjaju. Za primjer mogu uzeti vlastitu generaciju. Rođena sam devedesete, a ono što je moj život ponajviše obilježilo jest internet. Sjećam se dana kada sam se na sat vremena dnevno spajala na CARNet mrežu jer nisam mogla duže kako ne bih blokirala telefonsku liniju. Sjećam se kako sam desecima puta premotavala kazetu kako bih ispravno čula svaku riječ omiljenih pjesama, koje sam zapisivala u bilježnicu. A onda je nastao YouTube i svemogući Google na kojem su se mogle pronaći sve riječi. Ne samo da je internet postao neograničen, nego ga imamo na svakom uređaju koji posjedujemo. Još malo pa će ga instalirati i u peglu. I danas pamtim kada sam napravila svoj profil na Facebooku. Neki ga možda imaju i na Tinderu. Generacije starije od mene možda su ga doživjele kao nešto čudno čemu se teško prilagoditi. Oni mlađi ni ne znaju kako je to kada nešto ne možeš guglati.

Svijet se mijenja, mi se otvaramo svijetu. Ono što je nekada bilo normalno, danas je nezamislivo. Ljudi šire granice, saznanja i svoje stavove. Ljudi sumnjaju. Mijenjaju se. Razvijaju. A internet je tu da sve to potakne i zabilježi.

Ono što Helen Fisher u Anatomiji ljubavi pokušava saznati i podijeliti s nama je, je li ljubav i dalje ona ista ljubav koju su poznavali naši djedovi i bake. Je li prošlo vrijeme monogamije, obitelji, djece i bračnog jedinstva.

Ovaj priručnik sastoji se od 16 poglavlja podijeljenih na manje odlomke, a svaka rečenica rezultat je godina rada i istraživanja. Autorica počinje onim najosnovnijim pitanjem, zašto se uopće zaljubljujemo, zašto baš u tu određenu osobu i jesmo li dostigli razinu evolucije kada napokon možemo reći da smo spremni na dva ili više partnera.
Saznajemo da homo sapiens nije jedina vrsta koja je genetski programirana da ju kroz život vodi potrepa za razmnožavanjem, no jesmo programirani da jedni bez drugih ne možemo ni van isključivo tih potreba.
Ovdje se raspravlja o pitanjima koliko su za nastanak vrste zapravo potrebni muškarac, a koliko žene, i o tome kakav utjecaj na našu vrstu imaju dvostruki spolni standardi.

Da budem iskrena, ovu knjigu počela sam čitati s dozom nervoze, jer sam se bojala da će moderan pogled na ljubav odbaciti sva moja uvjerenja i proglasiti da je došlo to doba kada se zastarjele ideje trebaju "modernizirati".

No ispada da će, unatoč tome što nas na ovome svijetu doista ima svakakvih, bračna insitucija nesumnjivo opstati.



Drugim riječima, ljubav ili barem ljubavni odnosi, potreba su kojoj nikako ne možemo pobjeći. 

Osim bogatog sadržaja o spomenutih nekoliko tema i njih stotinu koje se nisam dotakla u ovom ogledu, željela bih skremuti pozornosti i na tri priloga koja se pojavljuju na samome kraju. Prvi od njih je Skala zaljubljenosti s 54 pitanja i likertovom skalom koja vam pomaže odrediti koliko u ovom trenutku strasti ili privlačnosti osjećate prema svojem partneru. Drugi prilog je Upitnik osobnosti, koji vam pomaže odrediti koja od vaših osobina prevladava u vašem svakopdnevnom životu. Posljednji prilog posvećen je Dijagramima trendova razvoda braka.  


Od prvih ljudi do danas, tijekom cjelokupne ljudske povijesti, propadali su gradovi i države, mijenjali se zakoni i rušile pretpostavke. A ipak, otkad je ljudskog roda, ljubav opstaje. Ako poželite saznati više o ovoj neizmjerno zanimljivoj temi, upravo ste pronašli izvor koji će vam vratiti nadu u budućnost ove emocije. Unatoč negativim stranama koje ponekad nosi sa sobom, poput razvoda brakova i preljuba, ta temeljna ljudska emocija osigurat će postojanje našeg sutra.

"Obitelj je najprilagodljivija od svih ljudskih institucija, mijenja se sa svakim društvenim zahtjevom. Obitelj ne puca u oluji kad drvo hrasta ili bora, nego se savija na vjetru poput stabla bambusa u istočnjačkim pričama i ponovno se uspravlja." (Bohannan, 1985., u Fisher, 1992.)

Stoga ću zaključiti ovako: bilo kakavo predviđanje o budućim odnosima mora uzeti u obzir najvažniju odrednicu budućnosti, a to je neugasivi, prilagodljivi i iskonski ljudski nagon za ljubavlju. (Helen Ficher)

Evo vidite, ako će nešto preživjeti svaku uloju i mračno razdoblje, to je ljubav. A knjige se uvijek pišu o onome vječnome. Zato živjeli i ljubavni romani.


Ovdje pronađite ovu recenziju na engleskom.
Ovdje pronađite recenzije naslova o sličnoj tematici: Arielle Ford: Tajna srodne duše









Nema komentara:

Objavi komentar