srijeda, 2. siječnja 2019.

Gostujuća recenzija: Pavao Pavličić: Bakrene sove


Razmišljala sam na koji način da prvu recenziju u 2019. učinim posebnom i drugačijom, a onda mi je sinuo savršeni način. Donosim vam danas gostujuću recenziju romana Pavla Pavličića, koji je objavila Mozaik knjiga,
Bakrene sove.
Za vas će ga recenzirati Marko koji je zanat dobro izbrusio dosad pišući za jednu drugu stranicu, a iza sebe ima hrpu pročitanih knjiga, pa uopće nema sumnje u to da je savršena osoba za komentiranje ovog štiva.
Neću reći ništa više osim toga da vas ostavljam u sposobnim rukama jednog starog (ali mladog!) knjigoljupca.

 

Pronađena je tajna soba u podrumu Državnog arhiva u Zagrebu, a u njoj crteži poznatih dijelova Zagreba. Zagrebačke zgrade nacrtane malo drugačije nego što izgledaju u stvarnosti, primjerice, Cibonin toranj je četvrtasti, ali nema sumnje da se radi o istoj zgradi.
Glavni protagonisti istražuju tajanstvene crteže, ali se stvari zakompliciraju čim otkriju da su crteži nastali krajem 19. stoljeća kada niko nije mogao znati da će te zgrade biti sagrađene.

Pronađena je i bilježnica puna matematičkih formula za izračunavanje vjerojatnosti na temelju koje naši junaci zaključuju da je netko uspio matematički predvidjeti budućnost. Predviđanja se odnose na smjer razvoja umjetnosti, društva i politike na razini Zagreba, Hrvatske i cijelog svijeta.


Početak knjige doista obećava. Pavičić je isplanirao zanimljiv misterij u čijem središtu su Vlaho Bukovac, Ruđer Bošković, Rudolf Lubinski i ostali povijesni velikani, a njihova uloga je zanimljiva i dobro osmišljena za razliku od “suvremene” ekipe koja pokušava riješiti zagonetku.

Likovi nisu ništa posebno. Glavni lik iz čije perspektive pratimo radnju (u prvom licu), u početku djeluje zanimljivo, ali na kraju ne ostavlja poseban dojam, nije loš, ali nekako ne ispunjava očekivanja. Ostali likovi imaju sličan problem, nisu loši, ali ni pretjerano pamtljivi.

Ovo je Pavičićeva stota knjiga  zbog čega sam očekivao da će biti malo eksplozivnija. Nedostaje tu mnogo elemenata koji određuju žanr trilera/misterije. Za početak, gotovo da ne postoji negativac (pojavljuje se lik kojeg možemo tako opisati, ali on skoro da uopće nema neku ulogu u radnji). Nedostaje napetosti, intrige, opasnosti i logičnosti što obično čitatelje privlači ovom žanru. Primjerice, glavni lik otkriva tekst koji bi mu trebao dati dugočekani odgovor na goruća pitanja, ali on ga ne pročita do kraja iako ima samo dvije i pol stranice.  Umjesto toga, staje na pola, a ostatak pročita nakon nekoliko sati jer je u međuvremenu morao nekamo otići (nije čak ni hitno). To bi nam trebalo stvoriti napetost i iščekivanje, ali je moglo biti izvedeno puno logičnije i elegantnije.
U knjizi se pokreće dosta zanimljiva rasprava o uzročno-posljedičnim vezama ljudskih postupaka, ali i to na kraju ostavlja pomalo mlaki dojam. 

Dobivam dojam kao da piscu nedostaje hrabrosti da ubije lika, da netko počini izdaju ili veličanstveno nadmudri protivnika, drugim riječima, fali mu klišeja, jer knjiga definititvno nije osmišljena da prkosi zakonima žanra. Međutim, možda će upravo ta posebnost biti ono što će mnoge zaintrigirati.

Generalno knjiga nije loša, možda je samo ideja u meni postavila prevelika očekivanja zbog čega sam na kraju ispao malo razočaran jer je pisac imao brilijantnu ideju s puno potencijala koju nije uspio razraditi do kraja. Zanimljivo je to što se radnja odvija u Zagrebu, na nama poznatim lokacijama. Možemo saznati dosta zanimljivih stvari iz povijesti Zagreba i upravo tu leži najveća vrijednost ove knjige.

Jubilarni Pavličićev roman svakako mi je obilježilo završetak 2018. Autor s čijom sam se Trojicom u Trnju družio još u osnovnoj školi još je jednom stvorio priču zbog koje ćemo se podsjetiti zašto volimo Zagreb. Možda nije bila u potpunosti po mojem guštu, ali otvorila mi je neke nove horizonte, čime je Pavličić još jednim primjerom obogatio moju čitateljsku škrinju iskustava.

Uz najljepše novogodišnje želje i one da što prije čujem i vaše mišljenje o knjizi, pozdravlja vas 

Marko




Nema komentara:

Objavi komentar